Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika.
Zagreb je siguran velegrad otvorenih vrata, burne povijesti i zanimljivih ličnosti,
koji srdačno poziva na upoznavanje i ispunjava očekivanja. U ovom se gradu lako sklapaju zanimljiva poznanstva,
nova prijateljstva i proživljavaju nezaboravne dogodovštine. Povijesne se sekvence čitaju kao
slikovnica na sačuvanim fasadama, a ulice i trgovi odišu suživotom
različitih mentaliteta koji stvaraju prepoznatljiv zagrebački identitet opuštenog velegrada.
HNK - Hrvatsko narodno kazalište
U Zagrebu 14. listopada 1895. svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja
u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište. Neobarokna zgrada HNK je remek-djelo kasnog historizma
austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera.
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala,
najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske.
Zagrebačku biskupiju osnovao je kralj Ladislav 1094. godine i podredio je nadbiskupiji u Ostrogonu.
Iste je godine, prema hrvatskoj tradiciji, osnovana i katedrala.
Trg Svetog Marka
Trg svetog Marka, središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg. Osim
crkve sv. Marka, na Trgu svetoga Marka sjedište je najviših državnih institucija:
Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske i Ustavnoga suda.
Crkva sv. Marka izgrađena je u 14. stoljeću. Crkva spada u zaštićeno kulturno dobro.
Lenuzzijeva potkova
Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova je naziv za urbanističku cjelinu koja se sastoji od niza
trgova-perivoja u Donjem gradu u Zagrebu.
Druga polovica 19. stoljeća donijela je velik urbanistički zamah k razvoju modernog grada
Zagreba iz provincijalnog mjesta s početka stoljeća. Razvoj društvene i kulturne
svijesti o gradu kao reprezentativnom i urbanom središtu, predstavniku građana i naroda,
odredili su put Zagrebu u tom smjeru. Grad Zagreb, koji je do tada dio periferije,
napokon se mogao usporediti s ostalim središtima Monarhije - Bečom i Budimpeštom. Najvažniji
urbanistički zahvat 19. stoljeća u Zagrebu izgradnja je novog dijela grada, Donjeg grada.
Tijekom 19. i početkom 20. stoljeća na tom je dijelu zamišljen reprezentativan okvir novom središtu grada - tzv.
Lenucijeva ili Zelena potkova kao primjer monumentalnog urbanističkog plana koji će Zagrebu dati
atribut modernoga grada, a time i postaviti temelje za njegov daljni razvoj.
Zagrebačka uspinjača
Zagrebačka uspinjača javno je prometno sredtsvo koje spaja zagrebački Godnji i Donji grad.
Donja stanica nalazi se u Tomićevoj ulici, a gornja se stanica nalazi na Strossmayerovom
šetalištu, podno kule Lotrščak.
S prugom dugom 66 metara poznata je kao jedna od najkraćih žičanih željeznica na svijetu
namjenjenih javnom prometu. Službeno je puštena u pogon 8. listopada 1890. godine, a s radom je počela
23. travnja 1893. godine.
